Najvažniji ekološki izazov sa kojim se svijet danas suočava je globalno zagrijavanje. Ovaj fenomen je direktna posljedica neprestanog povećanja nivoa stakleničkih plinova u atmosferi, uzrokovanog uglavnom ljudskim djelovanjem. Važno je napomenuti da je globalno zagrijavanje osnovni uzrok klimatskih promjena. Međutim, mnogi se pitaju šta je uzroci globalnog zagrijavanja.
Stoga ćemo vam u ovom članku reći koji su uzroci globalnog zagrijavanja i kakve posljedice ono ima za planetu.
Šta je globalno zagrevanje
Globalno zagrijavanje se odnosi na fenomen povećanja temperature na globalnoj razini, koji je rezultat povećanja stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi. Početak industrijske revolucije označio je ključni trenutak u istoriji kada je ispuštanje stakleničkih plinova (GHG) u atmosferu doživjelo značajan porast. Kako je stanovništvo raslo, Došlo je do eksponencijalnog povećanja potreba za energijom, pretežno dobijenom iz fosilnih goriva.
Ova promjena u obrascima proizvodnje i potrošnje energije dovela je do uspostavljanja novog modela. Glavna posljedica ove transformacije bio je globalni porast temperature, sa zabilježenim porastom od 1,1°C između 1850. i 2017.
U 2023. godini će se nastaviti uticaj globalnog zagrevanja i klimatskih promena na globalnom nivou. Emisija stakleničkih plinova u atmosferu kao rezultat ljudske aktivnosti uzrokuje povećanje prosječne temperature planete, što je poznato kao globalno zagrijavanje. Ovaj fenomen uzrokuje neprirodne klimatske varijacije do kojih inače ne bi došlo. To navodi najnoviji izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC). Ako globalno zagrijavanje prijeđe 1,5°C, doći će do neviđenih klimatskih poremećaja, kao što su intenzivnije oluje i duži periodi suše.
Ovi ekstremni vremenski događaji mogli bi postati češći i ozbiljniji, uzrokujući nepovratnu štetu okolišu. Važno je napomenuti da se uticaj klimatskih promjena razlikuje u zavisnosti od regiona. Na primjer, polarni regioni doživljavaju zagrijavanje dvostruko brže od ostatka svijeta. Ako nastavimo sadašnjim putem globalnog zatopljenja, Arktički ledeni pokrivač mogao bi potpuno nestati u roku od nekoliko decenija.
Uzroci globalnog zagrijavanja
Globalno zagrijavanje se prvenstveno pripisuje efektu staklene bašte, prirodnom procesu koji pomaže u regulaciji temperature Zemljine površine. Međutim, do intenziviranja ove pojave dolazi kada atmosferski plinovi zarobe toplinu. Drugim riječima, što je veća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi, to se više topline zadržava, što uzrokuje globalno zagrijavanje.
Kao rezultat ljudskog djelovanja, efekat staklene bašte se intenzivira, uzrokujući porast globalnih temperatura. Faktori odgovorni za globalno zagrijavanje su osnovni uzroci koji doprinose ovoj pojavi. Ovo su glavni uzroci globalnog zagrijavanja:
- Povećane emisije gasova staklene bašte iz sagorevanja fosilnih goriva, fenomen koji je široko dokumentovan u različitim izvorima.
- Svjetska populacija raste eksponencijalno, povećavajući pritisak na resurse.
- Uništavanje kopnenih ekosistema, doprinoseći opadanju biodiverziteta.
- Krčenje šuma, koje utiče na sposobnost drveća da apsorbuje CO2.
- Devastacija morskih ekosistema, što pogoršava situaciju globalnog zagrijavanja.
Alarmantno povećanje stakleničkih plinova je razlog za zabrinutost jer brzo mijenja klimu do te mjere da se određeni organizmi ne mogu prilagoditi na vrijeme. Uzroci globalnog zagrijavanja One izazivaju mnoštvo posljedica koje utiču na našu planetu.
Brzina globalnog zagrijavanja premašuje početna predviđanja naučnika. Naime, neke posljedice već predstavljaju prijetnju okolišu i ugrožavaju postojanje biljnog i životinjskog svijeta, kao i ljudskog bića.
Efekti na životnu sredinu
Glavni uticaji na životnu sredinu su sledeći:
- Otapanje polarnih ledenih kapa i rezultirajući porast nivoa mora postali su glavni problemi životne sredine.
- Promjene koje se dešavaju unutar ekosistema.
- Kretanja ljudi velikih razmjera.
- Proces acidifikacije okeana je glavna briga.
- Nestanak vrsta iz biodiverziteta Zemlje.
- Loše vrijeme teške prirode.
Nadalje, IPCC predviđa da ako se ne smanje emisije stakleničkih plinova, Prosječni nivo mora će porasti za oko 82 cm do 2100. godine zbog topljenja polarnih kapa i globalnog zagrijavanja. Ova značajna nadmorska visina bi uvelike uticala na brojne obalne regije širom svijeta.
Uticaj klimatskih promjena proteže se na poljoprivredu i ribarstvo, što ima važne implikacije na sigurnost hrane. Kao rezultat, određene populacije su prisiljene migrirati kako bi osigurale svoj opstanak, što je dovelo do pojave klimatskih izbjeglica. Ove okolnosti pogoršavaju tenzije oko dostupnosti prirodnih resursa, posebno vode, i dalje produbljuju nejednakosti među ljudima, posebno u zemljama u razvoju.
Okeani igraju ključnu ulogu kao ponori ugljika, aktivno apsorbiraju ugljični dioksid (CO2) iz atmosfere i pohranjuju ga. Kako god, Akumulacija CO2 u okeanima mijenja njegov sastav, uzrokujući njegovo zakiseljavanje. Ovo zakiseljavanje predstavlja direktnu prijetnju sposobnosti okeana da apsorbira CO2, dok uzrokuje štetu i bolest morskoj flori i fauni.
Očekuje se da će u bliskoj budućnosti temperature u ogromnim kopnenim područjima sjeverne hemisfere premašiti uočene vrijednosti u nedavnoj prošlosti značajnom marginom većom od 0,8°C.
U poređenju sa nedavnom prošlošću, predviđa se da će zagrijavanje Arktika biti više nego dvostruko veće od globalnog prosjeka. Očekuje se da će se i jugozapad Sjeverne Amerike suočiti sa sušnijim vremenskim uslovima. S druge strane, očekuje se da će regija Sahel i Australija doživjeti povećanje zabilježenih padavina.
Rješenja za ublažavanje posljedica globalnog zagrijavanja
Uzimanje u obzir klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja ključno je za sve ljudske poduhvate, bilo u privatnom životu, poslu ili upravljanju.
Za rješavanje utjecaja klimatskih promjena, potrebno je prilagoditi način života trenutnim okolnostima minimiziranjem i ograničavanjem ispuštanja stakleničkih plinova. Početna akcija za postizanje ovog cilja je da postanete svjesni svog ličnog ugljičnog otiska.
Početna mjera za smanjenje našeg ugljičnog otiska je izračunavanje, što uključuje identifikaciju glavnih izvora emisije stakleničkih plinova u našoj svakodnevnoj rutini i prilagodimo svoj način života u skladu s tim kako bismo ublažili njegov utjecaj na okoliš.
Za borbu protiv globalnog zagrijavanja, ključno je dati prioritet smanjenju emisija stakleničkih plinova kroz mjere kao što su optimizacija korištenja energije, minimiziranje našeg digitalnog ugljičnog otiska i poticanje održivih praksi transporta.
Kako bi radila na neutralnosti ugljika, kompanija financira ekološke projekte koji imaju za cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova i nadoknađivanje vlastitog ugljičnog otiska.
Nadam se da ćete uz ove informacije saznati više o uzrocima globalnog zagrijavanja i njegovim utjecajima na okoliš.
