Klimatske promjene su globalni fenomen koji utiče na sve nas, iako na različite načine. U Australiji, ptica slična papagaju, naučno poznata kao Barnardius zonarius , pokazala je izuzetan porast raspona krila između 4 i 5 centimetara u posljednjih nekoliko godina . Šta stoji iza ove transformacije?
Prema istraživanjima, porast temperature i praksa krčenja šuma u Zapadnoj Australiji od 1970-ih doprinijeli su ovoj promjeni. Naučnici sa Univerziteta Notre Dame u Sydneyu ispitali su nekoliko primjeraka u Muzeju Zapadne Australije, koji sadrži kolekciju ptica koja datira još iz ranog 19. stoljeća. Pored antičkih primjeraka, proučavane su i žive ptice, što je otkrilo da su krila Barnardius zonarusa narasla između 4 i 5 centimetara u posljednjih 45 godina , u periodu tokom kojeg se temperatura u njihovom staništu povećala između 0.1 i 0.2 stepena Celzijusa.
Ova promjena, iako se može činiti beznačajnom, ima značajan ekološki utjecaj. Studije pokazuju da ptice u toplim klimama uglavnom imaju duže udove u usporedbi s onima koje nastanjuju umjerena područja. Ovaj fenomen mogao bi biti povezan sa studijom koja pokazuje kako se sisari i ptice prilagođavaju promjenjivoj klimi.
Dylan Korczynskyj, jedan od naučnika uključenih u istraživanje, prokomentarisao je da, kako se klima zagrijava, povećanje dužine krila može omogućiti ovim pticama da oslobode višak toplote , čime se poboljšava njihova adaptacija na okolinu. Uočene varijacije nas navode da razmotrimo koje bi se druge promjene mogle pojaviti kod vrsta zbog klimatskih promjena.
Australija je najsušniji naseljeni kontinent na svijetu, a od 1910. godine temperature su porasle za otprilike 1 stepen Celzijusa , prema izvještaju o stanju klime iz 2016. godine koji je objavio Australijski biro za meteorologiju. To postavlja pitanje: Šta budućnost nosi za australijske ptice?
Veza između klimatskih promjena i rasta udova kod ptica nije izolovan fenomen. Studija koju je proveo Univerzitet Deakin u Australiji također je dokumentirala morfološke promjene kod različitih vrsta ptica i sisara kao odgovor na promjenjive klimatske uslove. Darwinova teorija evolucije sugerira da jedinke koje se prilagođavaju svom okruženju imaju veće šanse za preživljavanje i razmnožavanje . Stoga, manje prilagođene vrste imaju tendenciju nestajanja.
Morfološke transformacije kod ptica zbog klimatskih promjena
Istraživanja su otkrila da mnoge vrste ptica mijenjaju svoju morfologiju zbog klimatskih promjena. Nedavna studija pokazala je da određene životinje, posebno ptice i sisari, razvijaju veće kljunove, noge i uši kao prilagodbu višim temperaturama . Ovo je jasan primjer kako klimatske promjene prisiljavaju mnoge vrste da pronađu nove načine preživljavanja.
Studija ističe da toplokrvne ptice prilagođavaju svoje fizičke karakteristike kako bi bolje regulisale tjelesnu temperaturu s porastom temperature. Na primjer, od 1871. godine, australijski papagaji su pokazali povećanje veličine kljuna od 4% do 10%, što je u korelaciji s porastom ljetnih temperatura. Ove adaptacije su slične drugima koje su uočene kod različitih vrsta, što ukazuje na širi fenomen.
Još jedan nalaz studije je da neki mali sisari, poput miševa i rovki, povećavaju veličinu svojih repova i nogu. Iako su promjene u morfologiji suptilne i uglavnom manje od 10%, one mogu biti pokazatelj brze adaptacije vrsta na klimatske promjene. Stoga je ključno razumjeti kako se ove adaptacije odvijaju u različitim ekosistemima, uključujući i one koji se nalaze u ekstremnim okruženjima poput tundre.
Varijacije u morfologiji, iako adaptivni odgovor, nisu dovoljne da eliminišu rizik od izumiranja s kojim se suočavaju mnoge vrste. Klimatske promjene, koje su ljudski izazvani fenomen, ugrožavaju biodiverzitet. Ekosistemi koji se ne prilagode brzo ovim promjenama mogli bi izgubiti mnoge vrste koje su ključne za ekološku ravnotežu.
Nedavni primjeri adaptacije kod ptica
Veće studije su analizirale dugoročne podatke o veličini ptica. Field Museum u Chicagu proveo je studiju na više od 70,000 ptica koja je otkrila da mnoge vrste smanjuju veličinu tijela, dok su im se krila produžila kao odgovor na klimatske promjene. Od 1978. godine, veličina tijela ptica se smanjila za 2.4% , dok su im se krila povećala za 1.3%.
Dokazi ukazuju na to da porast temperature uzrokuje smanjenje tjelesne težine ptica, što im pomaže da brže gube tjelesnu toplinu . To se slaže s Bergmannovim pravilom , koje kaže da manje životinje imaju tendenciju da napreduju u toplijim klimama zbog svoje sposobnosti da bolje upravljaju temperaturom. Ova zapažanja ističu važnost adaptacija kod vrsta u različitim klimatskim kontekstima, što su ključna pitanja u očuvanju biodiverziteta.
Nasuprot tome, ptice koje nastanjuju hladnija okruženja obično su veće, što im omogućava da sačuvaju toplinu. Međutim, globalno zagrijavanje uzrokuje brzu promjenu morfoloških karakteristika ptica, što može imati duboke posljedice po njihov opstanak i reprodukciju. Stoga je neophodno proučavati ove promjene, posebno u kontekstu utjecaja klimatskih promjena na različite vrste.
Naučnici počinju shvatati da ove adaptacije nisu samo privremeni efekti, već izgleda da su dio dužeg evolucijskog procesa. Studija koju je sproveo Univerzitet u Michiganu, a objavljena u časopisu Nature Communications, primijetila je da se ptice koje se najbrže mijenjaju uglavnom odnose na male vrste, što postavlja pitanja o budućnosti većih ptica koje bi mogle biti u opasnosti od izumiranja ako se ne prilagode novim uslovima okoline.
Nadalje, pokazalo se da ptice selice doživljavaju značajne promjene u ponašanju zbog izmijenjene fenologije u povezanim ekosistemima, što znači da su mnoge ptice počele migrirati ranije u proljeće. Ovo je ključno, jer je sinhronizacija migracije s dostupnošću hrane neophodna za preživljavanje. Stoga je razumijevanje odnosa između klimatskih promjena i ptica selica od vitalnog značaja.
Globalni uticaj klimatskih promjena na ptice
Kako klimatske promjene i dalje utiču na prirodna staništa ptica, moramo se zapitati kakva ih budućnost čeka. Rastuće temperature i klimatska varijabilnost dovode do gubitka raznolikosti i populacija ptica. Zaista, ako se trenutni trendovi emisija stakleničkih plinova nastave, procjenjuje se da bi 10% svih vrsta ptica širom svijeta moglo biti ugroženo izumiranjem . Nadalje, potrebno je uzeti u obzir utjecaj klime na raznolike ekosisteme, poput Rio Tinta i njegove biodiverzitete.
Klimatske promjene već utiču na ekosisteme, što znači da su mnoge ptice prisiljene da se presele u nova područja kako bi pronašle odgovarajuća staništa. Međutim, nemaju sve vrste sposobnost da se prilagode ovim brzim transformacijama, što izaziva ozbiljnu zabrinutost za njihovu budućnost. Stoga je ključno da nastavimo sa istraživanjem i razumijevanjem efekata klimatskih promjena na ptice kako bismo pomogli u formulisanju djelotvornih politika koje mogu ublažiti ove utjecaje, kao i implementirati mjere očuvanja koje osiguravaju opstanak ovih ranjivih vrsta.
