Klimatske promjene su globalni fenomen koji utiče na sve nas, iako na različite načine. U Australiji nalazimo pticu koja liči na papagaja, naučno poznatu kao Barnardius zonarius, koji je predstavio značajno produženje njegovih krila između 4 i 5 centimetara posljednjih godina. Šta stoji iza ove transformacije?
Prema istraživanju, rastuće temperature i praksa krčenja šuma u zapadnoj Australiji od 1970-ih doprinijeli su ovoj promjeni. Naučnici sa Univerziteta Notre Dame u Sidneju pregledali su nekoliko primjeraka iz Muzeja Zapadne Australije, u kojem se nalazi zbirka ptica iz ranog XNUMX. stoljeća. Osim drevnih primjeraka, proučavane su i žive ptice, i to je utvrđeno krila Barnardius zonarius Narasli su između 4 i 5 centimetara u posljednjih 45 godina, za koje vrijeme je temperatura u njegovom staništu porasla za 0.1 do 0.2 stepena.
Ova promjena, iako može izgledati beznačajna, ima značajan ekološki uticaj. Studije pokazuju da generalno, ptice iz tople klime obično imaju duže udove u poređenju sa onima koji žive u umjerenim područjima. Ovaj fenomen bi mogao biti povezan sa studijom koja pokazuje kako adaptacije sisara i ptica reaguju na promjenjivu klimu.
To je komentirao Dylan Korczynskyj, jedan od naučnika koji su učestvovali u istraživanju Kako se klima zagrijava, povećanje dužine krila moglo bi omogućiti ovim pticama da oslobode višak topline., čime se poboljšava njihova adaptacija na okolinu. Uočene varijacije navode nas da razmotrimo šta drugo mogu nastati promjene u vrstama zbog klimatskih promjena.
Australija je najsušniji naseljeni kontinent na svijetu, a od 1910. temperature su porasle za otprilike 1 stepen, prema izveštaj iz State of the Climate 2016, koju je pripremio Australijski meteorološki biro. Ovo postavlja pitanje: šta je budućnost za australske ptice?
Veza između klimatskih promjena i rasta udova kod ptica nije izolirana pojava. Studija koju je proveo Univerzitet Deakin u Australiji također je dokumentirala morfološke promjene kod različitih vrsta ptica i sisara kao odgovor na promjenjive klimatske uvjete. Darwinova evolucijska teorija sugerira da oni pojedinci koji postignu prilagode svom okruženju imaju veće šanse da prežive i razmnožavaju se. Stoga, manje prilagođene vrste imaju tendenciju da nestanu.
Morfološke transformacije kod ptica zbog klimatskih promjena
Istraživanja su otkrila da mnoge vrste ptica mijenjaju svoju morfologiju zbog klimatskih promjena. A estudio Nedavna istraživanja su pokazala da se određene životinje, posebno ptice i sisari, razvijaju veći kljunovi, noge i uši kao adaptacija na visoke temperature. Ovo je jasan primjer kako klimatske promjene tjeraju mnoge vrste da pronađu nove načine za preživljavanje.
Studija to naglašava Toplokrvne ptice prilagođavaju svoje fizičke karakteristike kako bi bolje regulirale tjelesnu temperaturu. kako se vrijeme zagrijava. Na primjer, od 1871. godine, australski papagaji su pokazali povećanje veličine kljuna za 4% do 10%, što je u korelaciji s porastom ljetnih temperatura. Ove adaptacije su slične drugima koje su uočene kod različitih vrsta, što ukazuje na širi fenomen.
Drugi nalaz studije je da neki mali sisari, kao što su miševi i rovke, povećavaju veličinu repa i nogu. Iako su promjene u morfologiji suptilne i obično manje od 10%, one mogu biti pokazatelj brze adaptacije vrsta na klimatske promjene. Stoga je bitno razumjeti kako se ove prilagodbe dešavaju u različitim ekosistemima, uključujući i one koji se nalaze u njima ekstremno okruženje poput tundre.
Varijacije u morfologiji, iako adaptivni odgovor, nisu dovoljne da eliminišu rizik od izumiranja s kojim se suočavaju mnoge vrste. Klimatske promjene, koje su ljudski izazvani fenomen, ugrožavaju biodiverzitet. Ekosistemi koji se ne prilagode brzo ovim promjenama mogli bi izgubiti mnoge vrste koje su ključne za ekološku ravnotežu.
Nedavni primjeri adaptacije kod ptica
Veće studije analizirale su dugoročne podatke o veličini ptica. On Field Museum of Chicago proveo je istraživanje na više od 70,000 ptica koje je otkrilo da su mnoge vrste smanjile veličinu tijela dok su im se krila produžila kao odgovor na klimatske promjene. Od 1978. Veličina tijela ptica je smanjena za 2.4%, dok su mu krila porasla za 1.3%.
Dokazi sugeriraju da porast temperature uzrokuje ptice se smanjuju, što im pomaže da brže izgube tjelesnu toplinu. Ovo se uklapa sa Bergmannovo pravilo, koji navodi da manje životinje imaju tendenciju da prevladavaju u toplim klimama zbog svoje sposobnosti da bolje upravljaju temperaturom. Ova zapažanja naglašavaju važnost prilagođavanja vrsta u različitim klimatskim kontekstima, koji su ključna pitanja u očuvanju biodiverziteta.
Nasuprot tome, ptice koje žive u hladnijim sredinama obično su veće, što im omogućava da sačuvaju toplinu. Međutim, globalno zagrijavanje uzrokuje da ptice brzo mijenjaju svoje morfološke karakteristike, što bi moglo imati duboke posljedice po njihov opstanak i reprodukciju. Stoga je neophodno proučiti ove promjene, posebno u kontekstu uticaj klimatskih promjena na različite vrste.
Naučnici počinju shvaćati da ove adaptacije nisu samo privremeni efekti, već se čini da su dio dužeg evolucijskog procesa. Studija koju je sproveo Univerzitet u Mičigenu i objavljena u Nature Communications Napomenuo je da su ptice koje se najbrže mijenjaju uglavnom male vrste, što postavlja pitanja o budućnosti većih ptica koje bi mogle biti u opasnosti od izumiranja ako se ne prilagode novim uvjetima okoline.
Nadalje, pokazalo se da Ptice selice doživljavaju značajne promjene u svom ponašanju zbog promjene fenologije srodnih ekosistema, što znači da su mnoge ptice počele da migriraju ranije u proljeće. Ovo je kritično, jer je sinhronizacija migracije sa dostupnošću hrane ključna za preživljavanje. Stoga je od vitalnog značaja razumjeti odnos između klimatske promjene i ptice selice.
Globalni uticaj klimatskih promjena na ptice
Kako klimatske promjene nastavljaju da utiču na prirodna staništa ptica, moramo se zapitati šta ih nosi u budućnosti. Rastuće temperature i klimatska varijabilnost dovode do gubitka raznolikosti ptica i populacija. zaista, Ako se trenutni trendovi emisije gasova staklene bašte nastave, procjenjuje se da bi 10% svih vrsta ptica širom svijeta moglo biti ugroženo.. Pored toga, potrebno je razmotriti uticaj klime na različite ekosisteme, kao u slučaju Rio Tinto i njegov biodiverzitet.
Klimatske promjene već utiču na ekosisteme, što znači da su mnoge ptice prisiljene da se presele u nova područja kako bi pronašle odgovarajuća staništa. Međutim, nemaju sve vrste sposobnost da se prilagode ovim brzim transformacijama, što izaziva ozbiljnu zabrinutost za njihovu budućnost. Stoga je ključno da nastavimo sa istraživanjem i razumijevanjem efekata klimatskih promjena na ptice kako bismo pomogli u formulisanju djelotvornih politika koje mogu ublažiti ove utjecaje, kao i implementirati mjere očuvanja koje osiguravaju opstanak ovih ranjivih vrsta.
