Iako klimatske promjene predstavljaju stvarnu prijetnju za svu floru i faunu planete, postoje vrste koje su pogođene mnogo više od drugih. Jedna od vrsta koja će najviše patiti razarajući efekti globalnog zagrijavanja će biti svi vodozemci na planeti.
Najveći gubitak dogodit će se u cijeloj Španiji, gdje će mnoge vrste na kraju izumrijeti zbog visokih temperatura i procesa aridifikacije od kojih će trpjeti različita područja poluostrva. Specifično, dio istočne Andaluzije će biti najveći gubitnik, jer je to područje koje je posebno osjetljivo na promjene temperature.
Vodozemci koji trenutno nastanjuju Zemlju su vrste koje su uspjele preživjeti klimatske promjene koje su se dogodile u posljednjih nekoliko stotina godina. međutim, ozbiljnost i ubrzanje trenutnih klimatskih promjena uzrokuje brzo nestanak mnogih vrsta vodozemaca. Vodozemci su jedna od najugroženijih grupa kičmenjaka na globalnom nivou, sa skoro 41% vrsta klasifikovano je kao ranjivo, ugrožena ili kritično ugrožena. Za više informacija o ugroženim vrstama, možete pogledati članak o neke vrste koje su najviše ugrožene klimatskim promjenama.
Nažalost, neki od efekata klimatskih promjena populacije vodozemaca već počinju da pate od njih. Visoke temperature koje su se dogodile posljednjih godina izazvale su larve ne mogu dovršiti njihovu metamorfozu, što je uzrokovalo značajan pad populacije vodozemaca. Nadalje, globalno zagrijavanje mijenja i kontaminira staništa u kojima vodozemci napreduju, negativno utječući na njihove živote.
Klimatske promjene utiču na staništa ovih životinja, smanjujući dostupnost vode i povećavajući učestalost kritičnih događaja kao što su požari, suše i oluje. Rastuće temperature remete životne cikluse i distribuciju vrsta, tjerajući mnoge da se presele na veće nadmorske visine gdje su uslovi povoljniji. Više o mogućim efektima možete pročitati u kako će se sisari i ptice najbolje prilagoditi klimatskim promjenama.
Vrste vodozemaca su posebno osjetljive na klimatske promjene zbog nekoliko faktora: njihovog zavisnost od vode za reprodukciju, njihovu propusnost kože koja ih čini osjetljivima na dehidraciju i krhkost njihovih staništa. Procjenjuje se da je 39% vrsta je u značajnom riziku od izumiranja Zbog ovih faktora, postotak koji bi mogao rasti s progresijom klimatskih promjena.
Uticaj klimatskih promjena je u kombinaciji sa drugim prijetnjama, tj uništavanje staništa i bolesti, posebno hitridiomikoza, dva od glavnih uzroka opadanja populacija vodozemaca. Bolest uzrokovana gljivicom chytrid, Batrachochytrium dendrobatidis, desetkovao je mnoge populacije širom svijeta, a više je zastupljen u uvjetima ekološkog stresa, kao što su dugotrajne suše ili rastuće temperature. Ova situacija je povezana sa uticajem klimatskih promena na ekosisteme, kao što je analizirano u članku o Kako klimatske promjene utiču na floru i bakterije, kao i na gmizavce.
Napori očuvanja su od suštinskog značaja za zaštitu ovih ugroženih vrsta. U toku su inicijative za obnovu i stvaranje pogodnih staništa za vodozemce, što uključuje obnavljanje bara i močvara koje su možda degradirane ili eliminirane. Jedan primjer je projekat u planinskom lancu Montes de Valsaín, gdje se sprovode mjere za očuvanje i poboljšanje populacija različitih vrsta vodozemaca.
Ispod su neki od najrelevantnijih elemenata koje treba uzeti u obzir kada se bavimo situacijom vodozemaca u kontekstu klimatskih promjena:
- Promjena životnih ciklusa: Varijacije u temperaturi i dostupnosti vode direktno utiču na reproduktivne i razvojne cikluse vodozemaca.
- Porast bolesti: Stres okoline olakšava širenje smrtonosnih bolesti koje pogađaju populacije vodozemaca.
- Uništavanje staništa: Ljudske aktivnosti, kao što su poljoprivreda i urbanizacija, smanjuju prirodna staništa vodozemaca.
- Potreba za konzervatorskim akcijama: Provedba projekata koji stavljaju naglasak na obnovu i zaštitu staništa koja podržavaju populaciju vodozemaca je ključna.
Među najefikasnijim akcijama koje se provode su obnova ekosistema i stvaranje ekoloških koridora koji olakšavaju migraciju vodozemaca i prilagođavanje promjenama u njihovoj okolini. Međutim, da bi ove akcije bile efikasne, neophodno je nastaviti istraživanje i praćenje populacija vodozemaca, kao i promovirati obrazovanje javnosti o važnosti ovih vrsta i izazovima s kojima se suočavaju.
Očuvanje vodozemaca nije samo ključno za biodiverzitet, već ima i važne implikacije na zdravlje ekosistema u cjelini. Vodozemci igraju vitalnu ulogu u lancu ishrane, a njihov nestanak može izazvati kaskadne efekte koji utiču na druge vrste i usluge ekosistema koje pružaju. Stoga je neophodno analizirati sinhronizacija u ekosistemima i kako to utiče na populacije različitih vrsta.
Naučna zajednica i zaštitnici prirode moraju se ujediniti kako bi intenzivirali globalne napore u zaštiti vodozemaca. Ovo uključuje razvoj efikasnih politika koje se bave ne samo klimatskim promjenama, već i drugim prijetnjama koje utiču na opstanak ovih stvorenja.
Vrijeme je za djelovanje sada, i iako su izgledi alarmantni, postoje mogućnosti da se trend preokrene kroz usklađenu, naučno zasnovanu akciju. Istorija nam pokazuje da zaštitom biodiverziteta osiguravamo i održiviju budućnost naše planete.
