U posljednje vrijeme, vremenske pojave kao što su uragani i tornada postaju sve ekstremnije. Kako prosječna globalna temperatura raste, svi mi koji nastanjujemo ovu planetu moramo se prilagoditi najbolje što možemo ako želimo da preživimo. Ali ako postoji neko biće koje ima ozbiljne probleme s prilagođavanjem, to je ljudsko biće.
Ljudska bića su osvojila svaki kutak svijeta; međutim, prema nedavnoj studiji, hitno je potrebno pozabaviti se zdravstvenim efektima klimatskih promjena , jer bi u suprotnom posljedice mogle biti fatalne za milione ljudi. Nadalje, uočeno je da bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do povećanja patogena u Evropi , što je relevantan faktor kada se razmatra uticaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.
Doživljavanje ekstremnog događaja, poput suše ili toplotnog talasa, može uticati i na fizičko i na mentalno zdravlje, posebno ako uključuje lične gubitke, kako kratkoročno tako i dugoročno. Stoga je ključno ispitati uticaj ekstremnih događaja na ljudsko zdravlje , prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of the Air & Waste Management Association. U tom kontekstu, klimatske promjene utiču na ljude na načine koje tek počinjemo da razumijemo, uključujući njihov odnos prema poljoprivredi i javnom zdravlju.
Dr. Jesse Bell iz Instituta za klimatske studije Sjeverne Karoline naglasio je da je ključno pripremiti odgovor na katastrofe i razumjeti mnoge složene načine na koje ekstremni vremenski događaji utiču na zdravlje . Nadalje, zdravstvene ustanove moraju istražiti ranjivosti u lokalnoj infrastrukturi kako bi osigurale sigurnost osoblja i pacijenata u slučaju ekstremnog događaja. Na primjer, neke bolnice se nalaze u područjima sklonim uraganima, što predstavlja značajan rizik za pacijente i medicinsko osoblje - što je ključno pitanje u kontekstu klimatskih promjena.
Kako se klima mijenja, historijske norme više neće biti dovoljne za razumijevanje odnosa između ekstremnih vremenskih događaja i posljedica po javno zdravlje . Iz tog razloga, potrebni su koordinirani programi koji uključuju institucije, vladu i privatni sektor ne samo za obnovu oštećenih zgrada već i za podršku žrtvama, posebno djeci. Nadalje, ključno je riješiti problem ranjivosti Španije na klimatske promjene, aspekt koji se ne može zanemariti.
Efekti klimatskih promjena na zdravlje
Klimatske promjene se manifestuju na različite načine , a svaki od njih utiče na različite grupe stanovništva sa različitim stepenom intenziteta. Neki od najuočljivijih efekata uključuju:
- Porast temperatureToplotni talasi su postali češći i ozbiljniji, povećavajući rizik od bolesti povezanih sa toplotom.
- Dehidracija i problemi s bubrezimaVisoke temperature uzrokuju značajan gubitak tečnosti, što može dovesti do oštećenja bubrega.
- Respiratorni problemi: Povećano zagađenje vazduha zbog ekstremnih vremenskih uslova može pogoršati plućne bolesti kao što su astma i HOBP, a ovaj fenomen se pojačava globalno zagrijavanje koje izaziva alergije.
- Utjecaj na mentalno zdravljeEkstremni vremenski događaji stvaraju anksioznost i posttraumatski stres, značajno utičući na psihičko blagostanje ljudi. Ovo je tema koju treba uključiti u raspravu uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi.
Šesti izvještaj o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) zaključuje da se klimatski rizici pojavljuju brže i da će se pogoršati ranije nego što se očekuje, te da će biti teže prilagoditi se ubrzanom globalnom zagrijavanju.
Istraživanja pokazuju da 3600 milijardi ljudi već živi u područjima koja su vrlo osjetljiva na klimatske promjene. Predviđa se da će između 2030. i 2050. klimatske promjene uzrokovati dodatnih 250,000 smrtnih slučajeva svake godine samo od pothranjenosti, malarije, dijareje i toplotnog stresa. Štaviše, trošak direktne zdravstvene štete (tj. isključujući troškove u sektorima koji određuju zdravlje, kao što su poljoprivreda i voda) iznosit će između 2000 i 4000 milijarde dolara godišnje do 2030. godine, što je brojka koja odražava utjecaj klimatskih promjena na javno zdravlje.
Područja sa lošom zdravstvenom infrastrukturom – uglavnom u zemljama u razvoju – bit će najmanje sposobna da se pripreme i odgovore na ove promjene bez pomoći. Ove ranjivosti su ključne za razumijevanje kako klimatske promjene utiču na javno zdravlje , posebno u kontekstima gdje su efekti budućih klimatskih promjena neizvjesni i alarmantni.
Mentalno zdravlje u suočenju s klimatskim promjenama
Utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje alarmantno raste. Pokazalo se da ekstremni vremenski događaji, poput poplava i požara, uzrokuju teške mentalne poremećaje poput anksioznosti i depresije. Ovu patnju pogoršavaju brige o budućnosti i nesigurnost u pogledu hrane, problem povezan s predviđanjima smrtnih slučajeva povezanih s klimatskim promjenama . Ova anksioznost je također ponavljajuća tema u studijama o klimatskim promjenama i njihovoj razlici od globalnog zagrijavanja.
Eko - anksioznost , termin koji opisuje strah i anksioznost koju ljudi osjećaju suočeni s ekološkom krizom, postala je uobičajena pojava, posebno među mladima. Globalna studija pokazala je da je 60% mladih ljudi vrlo zabrinuto zbog klimatskih promjena, a 56% smatra da je čovječanstvo osuđeno na propast.
Mentalno zdravlje nije direktno pogođeno samo ekstremnim vremenskim događajima, već i faktorima poput gubitka prihoda i poremećaja svakodnevnog života koje ovi događaji donose. Ranjive zajednice najvjerovatnije će patiti od sekundarnih efekata klimatske krize, posebno u zemljama poput Španije, koja i dalje ne uspijeva da se pozabavi klimatskim promjenama , čime se pogoršava uticaj na javno zdravlje.
Vektorske bolesti
Rastuće temperature i promjene u obrascima padavina također doprinose širenju vektorskih bolesti. Primjeri uključuju dengu i čikungunju , bolesti koje su se ranije smatrale tropskim, ali se sada prijavljuje u umjerenijim regijama. Ovaj fenomen naglašava potrebu za rješavanjem problema suzbijanja štetočina u kontekstu klimatskih promjena.
To je zbog širenja staništa komaraca poput azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus), koji se počinje prilagođavati novim klimatskim uvjetima. Ovaj fenomen naglašava potrebu za osmišljavanjem efikasnih strategija kontrole kako bi se upravljalo širenjem ovih bolesti, što postaje ključno s obzirom na to da se očekuje porast broja šumskih požara u narednim godinama.
Sigurnost hrane i ishrane
Klimatske promjene ne utiču samo direktno i neposredno na zdravlje, već imaju i dugoročne implikacije na sigurnost hrane . Kako se klima mijenja, očekuje se da će dostupnost i kvalitet hrane biti ugroženi. Studije pokazuju da rastuće temperature mogu promijeniti nutritivni sastav usjeva i dovesti do smanjenja sadržaja proteina u određenim osnovnim namirnicama, poput žitarica. Ova situacija bi mogla uticati na stanovništvo, ostavljajući mnoge s nesigurnošću u pogledu hrane , što je problem povezan s utjecajem klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.
Pothranjenost , pogoršana klimatskim promjenama, nesrazmjerno će pogoditi zemlje u razvoju, gdje je pristup hranjivoj hrani već ograničen. To bi moglo doprinijeti porastu kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema povezanih s neadekvatnom ishranom.
Adaptacije i mjere ublažavanja
Suočeni sa svim ovim izazovima, neophodno je implementirati mjere prilagođavanja i ublažavanja. Radnje mogu uključivati:
- obrazovanje i svijest: Investirajte u obrazovne programe o efektima klimatskih promjena i promovirajte spremnost zajednice na katastrofe.
- Ulaganja u infrastrukturu: Poboljšajte i zaštitite zdravstvenu infrastrukturu kako biste osigurali da može izdržati ekstremne vremenske prilike.
- Uspostavljanje otpornih zdravstvenih sistema: Osigurati da zdravstvene službe budu opremljene za rješavanje dodatnih zahtjeva koje će klimatske promjene onemogućiti.
- Promoviranje politike održive hrane: Olakšati pristup hranjivoj, kvalitetnoj hrani i promovirati ekološki odgovorne poljoprivredne prakse.
Klimatske promjene imaju dubok i složen utjecaj na javno zdravlje što zahtijeva koordiniran i hitan odgovor. Ključno je da i vlasti i civilno društvo postanu svjesni ovih rizika i odlučno djeluju u zaštiti zdravlja sadašnjih i budućih generacija.