U posljednje vrijeme, vremenske pojave kao što su uragani i tornada postaju sve ekstremnije. Kako prosječna globalna temperatura raste, svi mi koji nastanjujemo ovu planetu moramo se prilagoditi najbolje što možemo ako želimo da preživimo. Ali ako postoji neko biće koje ima ozbiljne probleme s prilagođavanjem, to je ljudsko biće.
Ljudska bića su osvojila svaki kutak svijeta; Međutim, prema nedavnom istraživanju, rješavanje klimatskih promjena na zdravlje je hitno, inače bi posljedice mogle biti kobne za milione ljudi. Nadalje, uočeno je da je Globalno zagrijavanje moglo bi dovesti do porasta patogena u Evropi, relevantan faktor kada se razmatra uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi.
Doživljavanje ekstremnog događaja, kao što je suša ili toplotni talas, može uticati na vaše fizičko i mentalno zdravlje, posebno ako trpite lične gubitke, kratkoročne i dugoročne. stoga, vrlo je važno ispitati uticaj ekstremnih događaja na ljudsko zdravlje, prema studiji objavljenoj u Journal of the Air & Waste Management Association. U ovom kontekstu, Klimatske promjene utiču na ljude na načine koje tek počinjemo da razumijemo, uključujući odnos sa poljoprivrede i javnog zdravstva.
To je naglasio dr. Jesse Bell sa Instituta za klimatske studije Sjeverne Karoline Neophodno je pripremiti odgovor na katastrofu i razumjeti mnoge složene načine na koje ekstremni vremenski događaji utiču na zdravlje.. Osim toga, zdravstvene ustanove treba da istraže ranjivosti lokalne infrastrukture kako bi osigurale sigurnost osoblja i pacijenata u slučaju ekstremnog događaja. Na primjer, postoje bolnice koje se nalaze u područjima sklonim uraganima, što predstavlja značajan rizik za pacijente i medicinsko osoblje, što je kritičan aspekt u kontekst klimatskih promjena.
Kako se vrijeme mijenja istorijske norme neće biti dovoljne za razumijevanje odnosa između ekstremnih vremenskih događaja i ishoda javnog zdravlja. Iz tog razloga, potrebni su koordinirani programi između institucija, vlade i privatnog sektora za obnovu oštećenih zgrada, ali i za podršku žrtvama, posebno djeci. Takođe je važno da poduzimaju se mjere za rješavanje ranjivosti Španije u suočavanju sa klimatskim promjenama, aspekt koji se ne može zanemariti.
Efekti klimatskih promjena na zdravlje
El Klimatske promjene se manifestiraju na različite načine, od kojih svaka utiče na različite grupe stanovništva različitim intenzitetom. Neki od najuočljivijih efekata uključuju:
- Porast temperatureToplotni talasi su postali češći i ozbiljniji, povećavajući rizik od bolesti povezanih sa toplotom.
- Dehidracija i problemi s bubrezimaVisoke temperature uzrokuju značajan gubitak tečnosti, što može dovesti do oštećenja bubrega.
- Respiratorni problemi: Povećano zagađenje vazduha zbog ekstremnih vremenskih uslova može pogoršati plućne bolesti kao što su astma i HOBP, a ovaj fenomen se pojačava globalno zagrijavanje koje izaziva alergije.
- Utjecaj na mentalno zdravljeEkstremni vremenski događaji stvaraju anksioznost i posttraumatski stres, značajno utičući na psihičko blagostanje ljudi. Ovo je tema koju treba uključiti u raspravu uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi.
El Šesti izvještaj o procjeni Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) zaključuje da se klimatski rizici pojavljuju brže i da će se pogoršati prije nego što se očekivalo, te da će se biti teže prilagoditi ubrzanom globalnom zagrijavanju.
Istraživanja pokazuju da 3600 milijardi ljudi već živi u područjima koja su vrlo osjetljiva na klimatske promjene. Predviđa se da će između 2030. i 2050. klimatske promjene uzrokovati dodatnih 250,000 smrtnih slučajeva svake godine samo od pothranjenosti, malarije, dijareje i toplotnog stresa. Štaviše, trošak direktne zdravstvene štete (tj. isključujući troškove u sektorima koji određuju zdravlje, kao što su poljoprivreda i voda) iznosit će između 2000 i 4000 milijarde dolara godišnje do 2030. godine, što je brojka koja odražava utjecaj klimatskih promjena na javno zdravlje.
Područja sa lošom zdravstvenom infrastrukturom—uglavnom u zemljama u razvoju—najmanje će biti u stanju da se pripreme i odgovore na ove promjene bez pomoći. Ovi aspekti ranjivosti su ključni za razumijevanje kako Klimatske promjene utiču na javno zdravlje, a posebno u kontekstima gdje efekte budućih klimatskih promjena su nesigurni i alarmantni.
Mentalno zdravlje u suočenju s klimatskim promjenama
El uticaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje se alarmantno povećava. Pokazalo se da ekstremni vremenski događaji, kao što su poplave i šumski požari, uzrokuju teške mentalne poremećaje kao što su anksioznost i depresija. Ova anksioznost je naglašena brigom za budućnost i nesigurnošću hrane, pitanjem koje je povezano sa predviđanje smrtnih slučajeva zbog klimatskih promjena. Ova anksioznost je takođe česta tema u studijama o Klimatske promjene i njihova razlika s globalnim zagrijavanjem.
La eko-anksioznost, izraz koji opisuje strah i anksioznost koje ljudi osjećaju suočeni s krizom životne sredine, postao je uobičajena pojava, posebno među mladima. Globalna studija je pokazala da je 60% mladih veoma zabrinuto zbog klimatskih promjena, a 56% smatra da je čovječanstvo osuđeno na propast.
Na mentalno zdravlje ne utječu samo ekstremni vremenski događaji, već i faktori kao što su gubitak prihoda i poremećaj svakodnevnog života koji oni uzrokuju. Ugrožene zajednice su najvjerovatnije pate od nuspojava klimatske krize, posebno u zemljama poput Španije, koja i dalje ne uspijeva da se bavi klimatskim promjenama, što pogoršava uticaj na javno zdravlje.
Vektorske bolesti
Rastuće temperature i promjene padavina također pospješuju širenje vektorskih bolesti. Primjer za to je denga I to chikungunya, bolesti koje su se ranije smatrale tropskim, ali se sada počinju prijavljivati na umjerenijim područjima. Ovaj fenomen naglašava potrebu za rješavanjem problema kontrola štetočina u kontekstu klimatskih promjena.
To je zbog širenja staništa komaraca kao što je tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji se počinje prilagođavati novim klimatskim uvjetima. Ovaj fenomen naglašava potrebu za osmišljavanjem učinkovitih strategija kontrole za upravljanje širenjem takvih bolesti, što postaje ključno s obzirom da Šumski požari će se povećati u narednim godinama.
Sigurnost hrane i ishrane
Klimatske promjene ne utječu samo na zdravlje direktno i odmah, već imaju i dugoročne implikacije na zdravlje sigurnost hrane. S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će dostupnost i kvalitet hrane biti ugroženi. Studije pokazuju da porast temperature može promijeniti nutritivni sastav usjeva i uzrokovati smanjenje sadržaja proteina u određenim osnovnim namirnicama, kao što su žitarice. Ova situacija bi mogla uticati na populaciju, ostavljajući mnoge nesigurnost hrane, problem vezan za uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi.
La neuhranjenost, pogoršan klimatskim promjenama, nesrazmjerno će uticati na zemlje u razvoju, gdje je pristup hranljivoj hrani već ograničen. To bi moglo doprinijeti povećanju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema povezanih s lošom ishranom.
Adaptacije i mjere ublažavanja
Suočeni sa svim ovim izazovima, neophodno je implementirati mjere prilagođavanja i ublažavanja. Radnje mogu uključivati:
- obrazovanje i svijest: Investirajte u obrazovne programe o efektima klimatskih promjena i promovirajte spremnost zajednice na katastrofe.
- Ulaganja u infrastrukturu: Poboljšajte i zaštitite zdravstvenu infrastrukturu kako biste osigurali da može izdržati ekstremne vremenske prilike.
- Uspostavljanje otpornih zdravstvenih sistema: Osigurati da zdravstvene službe budu opremljene za rješavanje dodatnih zahtjeva koje će klimatske promjene onemogućiti.
- Promoviranje politike održive hrane: Olakšati pristup hranjivoj, kvalitetnoj hrani i promovirati ekološki odgovorne poljoprivredne prakse.
Klimatske promjene imaju dubok i složen utjecaj na javno zdravlje što zahtijeva koordiniran i hitan odgovor. Ključno je da i vlasti i civilno društvo postanu svjesni ovih rizika i odlučno djeluju u zaštiti zdravlja sadašnjih i budućih generacija.