u oluje Oni su prirodni prikazi energije koji mogu biti i lijepi i opasni. Iako su to uobičajeni meteorološki fenomeni, postoji čitav svijet fascinantnih činjenica o njima koje mnogi ljudi ne znaju. U ovom članku ćemo istražiti 12 zanimljivosti o olujama koji mogu promijeniti vašu percepciju ovih prirodnih spektakla.
Munja može da udari u avione
Da, grom zaista može da udari u avione tokom oluje. Međutim, nema razloga za uznemirenost, jer su avioni dizajnirani za rukovanje ovim događajima. Vanjski omotač aviona je napravljen od aluminija, metala koji provodi struju, omogućavajući električnom pražnjenju da cirkulira po njegovoj površini bez ulaska u kabinu. Ovo je poznato kao princip Faradayev kavez. Ovaj princip sprječava da putnici i posada budu izloženi struji. Međutim, ključno je da avion zadrži svoj strukturni integritet. Godine 1963. dogodio se incident sa PanAm avionom gdje je nedostatak održavanja ugrozio ovu zaštitu.
Ne biste trebali raditi određene stvari tokom oluje
Kada se nevrijeme približi, ključno je poduzeti mjere predostrožnosti. Na primjer, mnogi ljudi su čuli da ne smijete dirati metalne predmete, kao što su električne utičnice, ako su mokri. To je zato što je voda odličan provodnik struje i može uzrokovati ozbiljna oštećenja kada dođe u kontakt s ljudskim tijelom. Preporučljivo je tokom oluje izbjegavajte korištenje kućnih aparata, mobilnih i fiksnih telefona kako bi se spriječile nezgode. Najbolja opcija je potražiti utočište na sigurnom mjestu.
Da biste saznali više o tome kako oluje s grmljavinom utiču na ljude, možete pogledati naš detaljni članak na tu temu.
Oluja se dešavaju čak i ljeti
Lako je misliti da su oluje s grmljavinom isključivo za jesen ili proljeće, ali one se zapravo mogu pojaviti u bilo koje doba godine, uključujući ljeto. To se događa jer ljeti topli zrak postaje lakši i brzo se diže, nailazeći na hladne zračne mase u atmosferi, što uzrokuje kondenzaciju kapljica vode i stvaranje olujnih oblaka. Ovaj kontrast između toplog i hladnog vazduha je ono što pokreće ove oluje, koje, iako su obično kratke, mogu biti veoma intenzivan.
Zanimljive činjenice o munjama
Munje su jedan od najupečatljivijih aspekata oluja. Neke malo poznate činjenice uključuju:
- Ekstremna temperatura: Munje mogu dostići temperaturu do 30,000 stepeni Celzijusa, što je toplije od površine Sunca.
- Snaga: Energija jedne munje dovoljna je za tostiranje otprilike 4,000 kriški kruha. Njegova snaga se procjenjuje na 30 miliona volti.
- Fosilni zraci: Kada grom udari u pješčanu površinu, može otopiti silicij stvarajući strukture poznate kao fulguriti koji su fizički trag munje.
- "Uspavane" zrake: To su zraci koji udaraju u drveće i ne uzrokuju trenutnu štetu, ali mogu uzrokovati da izgore satima ili danima kasnije, što predstavlja opasnost u šumskim požarima.
- Faradejev kavez: Ovaj fenomen objašnjava zašto avioni nisu ozbiljno pogođeni udarima groma. Električna energija se distribuira po površini aviona, sprečavajući je da uđe u kabinu.
Gdje se najčešće dešavaju oluje?
Postoje mjesta u svijetu koja su posebno poznata po svojim burnim aktivnostima. Značajan primjer je Catatumbo Lightning u Venecueli, gdje se godišnje dešava više od 260 dana oluja s grmljavinom, generirajući zadivljujući broj udara groma. Ovaj fenomen nastaje zbog kombinacije jedinstvenih geografskih i klimatskih faktora koji pogoduju stalnom stvaranju oluja.
Također možete čitati o mjestima sa najveće grmljavine i njegov uticaj na životnu sredinu.
Osim Venecuele, po visokoj učestalosti grmljavina poznata su i druga mjesta u svijetu, poput nekih regija Indija I to Demokratska Republika Kongo. Ova mjesta, sa visokim temperaturama i uvjetima vlažnosti, pružaju okruženje pogodno za stvaranje kumulonimbusnih oblaka, koji su odgovorni za grmljavinu.
Veza između klimatskih promjena i oluja
Studija sa Univerziteta u Kaliforniji sugerira da kako globalne temperature rastu, očekuje se i porast broja oluja s grmljavinom. Procjenjuje se da bi svaki porast globalne temperature za jedan stepen Celzijusa mogao povećati frekvenciju munja za 12%. Ovo je izvanredno s obzirom na to da se očekuje porast temperatura u narednim decenijama zbog globalnog zagrijavanja.
Za dublju analizu o tome kako globalno zagrevanje utječe na vrijeme, slobodno posjetite naš srodni članak.
Odnos između zagađenja i povećanog broja munja ostaje aktivno područje istraživanja, sa značajnim implikacijama na vremensku prognozu i javnu sigurnost.
Uticaj nevremena na svakodnevni život
Oluje nisu samo meteorološki fenomeni, one takođe imaju reperkusije na svakodnevni život i životnu sredinu.
- Rizici za ljude: Oluje može izazvati ozbiljne povrede. Vjerovatnoća da će vas grom pogoditi u životu procjenjuje se na otprilike 1 na 1.2 miliona, iako ova stopa varira u zavisnosti od lokacije.
- Ekonomski uticaj: Oluje mogu uzrokovati značajnu materijalnu štetu. Procjenjuje se da će osiguravatelji isplatiti milionske štete u vezi sa štetom od groma, s prosječnim troškom štete od groma do 7,000 dolara.
- Oštećenje infrastrukture: Energija koju oslobađa grom može uzrokovati kratke spojeve i strukturna oštećenja, što predstavlja opasnost za zgrade i drugu infrastrukturu.
Za više informacija o efekti grmljavine, možete posjetiti povezani članak.
Savjeti za sigurnost od oluje
Za one koji se nađu u olujnoj situaciji, neophodno je poduzeti odgovarajuće mjere opreza kako bi se rizik sveo na minimum:
- Izbjegavajte tuširanje: Voda može provoditi struju, pa je najbolje da se ne tuširate tokom oluje.
- Nemojte ostati ispod drveća: Iako je možda primamljivo skloniti se, drveće je sklono udaru groma.
- Potražite sklonište u zatvorenom prostoru: Rizik od udara groma je smanjen u kući ili vozilu.
Uvijek je preporučljivo biti svjestan toga opasne zone tokom grmljavine za održavanje dobre lične sigurnosti.
Atmosferske pojave poput grmljavine su impresivne i često opasne. Kako se razvijaju, povezani rizici i sigurnosne mjere važne su teme proučavanja, posebno kako se naše razumijevanje klime i njenih promjena razvija. Uživanje u ljepoti oluje mora biti praćeno odgovornošću da se ponašate na odgovarajući način kako biste se zaštitili.
