Planeta Zemlja je živa planeta, toliko da kada temperature porastu na jednom mjestu, one padnu na drugom kako bi se održala globalna termalna ravnoteža. Nešto slično će se dogoditi sa Mediteranom i Sahelom: u posljednjih 20 godina, mediteranska regija je doživjela porast temperatura i smanjenje padavina, što se, čini se, pomjerilo na Sahel , kako je otkriveno u studiji objavljenoj u časopisu Nature Climate Change, koju je proveo Institut Max Planck za meteorologiju.
Zbog porasta temperatura u Mare Nostrumu, vlažnost zraka koja dostiže južnu granicu Sahare na početku zapadnoafričkog monsuna u junu je također veća, pa Sahel postaje zeleniji.
Klima Sahela je veoma promjenjiva, a dominira zapadnoafrički monsun, koji donosi kišu od juna do septembra. Ostatak godine obilježava intenzivna suša. Kopno se ljeti zagrijava više od okeana jer je sunce više na nebu, a okeani ne apsorbuju toplotu tako brzo kao kopno. Zrak se diže s kontinenta, uvlačeći vlagu iz mora u Sahel.
Intenzitet monsuna se mijenjao tokom vremena. Između 1950. i 1960. godine, Sahel je doživio vlažan period; tokom 1980-ih, suša je bila toliko jaka da je više od 100.000 ljudi izgubilo život. Od tada su se kiše vratile.
Uzrok, prema naučnicima, je zagrijavanje Mediterana . Da bi došli do ovog zaključka, proučavali su različite scenarije koristeći razne simulacije. Uspjeli su utvrditi da ako temperatura u mediteranskoj regiji ostane manje-više konstantna, količina padavina u Sahelu se ne povećava; obrnuto, ako se Mediteran zagrije, u Sahelu pada više kiše.
To je zato što ne raste samo temperatura, već i vlažnost koja je ono što "aktivira" zapadnoafrički monsun. Na taj način u ovom dijelu Afrike mogu uživati u više kiša na početku kišne sezone.
Studiju možete pročitati ovdje (na engleskom jeziku).